@alimamnekolikokuća - izadji iz kladionice druze, pa nije sva ekonomija i matematika bazirana na logici kladionice.
Šta? Da idem u banku?
Neka, hvala, u kladionici varaju ali ne baš toliko.
A to sa kreditima je klasična kladioničarska shema.
Sastaviš ponudu kao potpun dogadjaj i na to dodaš svoju sigurnu zaradu.
Oni koji su podizali kredit su se u stvari kladili koja valuta će opadati u vrednosti.
U tome banke imaju ekstra profit kako sam već objasnio.
To "uspešne" banke rade oduvek.
Pored toga, na osnovu iskustva koje je opisao Sadun
vidimo da ni način obračuna kamata nije bio poznat unapred. Bar ne onima koji su podizali kredite.
Podižeš kredit a ne tražiš napismeno kako se obračunavaju kamate????
Tu ni sreća ne pomaže (za razliku od kladionice).
Povodom inflacije: zaista, evro stagnira a cene rastu. Kako nema inflacije?
Indikator inflacije su poskupljenje usluga pod budžetskom kontrolom: cena struje, komunalija, takse, akcize, cena gasa, sve raste.
Na primer TV taksa koja je "ukinuta" je sa 150 dinara skočila na 220 dinara! To je rast gotovo 50%. Zašto? Broj TV kanala je i dalje 3 kao i do sada. A i ta 3 su previše.
Cena hleba je porasla. Zašto ako nema inflacije?
Kvalitet robe široke potrošnje opada, cene na izgled miruju.
Pantalone koje sada kupite izližu se za tri meseca. Nekad ste kupovali "kod djovanija" tada se farmerke ne izližu za 3 godine.
Mislim da se tu skrivaju okviri "stagniranja" inflacije.
Nominalno cene robe šioke potrošnje ne rastu ali opada kvalitet robe (pre svega hrane, obuće i odeće - najvećih stavki u potrošačkoj korpi).
Statistika ne prikazuje rast cena i eto - "nema" inflacije.
Kome odgovara prividno stagniranje inflacije?
Pa onima koji za manje dinara dobiju više evra.
Tu se ugradjuju i banke sa kreditima.
Banke zaračunavaju kamatu bez obzira da li državne statistike prikazuju inflaciju ili ne.
Još bolje ako državne statistike ne prikazuju inflaciju u situaciji kad inflacije zaista ima.
U tom slučaju banke kreditiranjem zaradjuju ekstra profit samo na činjenici da se inflacija ne evidentira.
Primer:
Podigneš 1000 evra kredita u dinarima cca 123000 dinara.
10% kamate godišnje platiš 12300 dinara kamata.
Za tih 12300 dinara banke otkupe više od 100 evra (jer je kupovni kurs uvek niži).
Da državne statistike priznaju inflacijiju evro bi otišao na 180-200 dinara i tada bi banke imale manje od 70 evra na ime kamata.
Ali ako kamate držiš vezane za vrednost evra i još skrivaš formulu po kojoj kamate računaš - to ne samo da je ekstra profit nego i basnoslovan.
A onih 123000 dinara osnovice banke će uvek utopiti za 1000+ evra, upravo zbog statističkog odsustva inflacije.
Bankama se sa ovakvom inflatornom politikom kakva se vodi u Srbijici višestruko isplati da kreditira gradjane.
Mislim, u kapitalizmu su pravila takva da onaj koji ima više novca je uvek u pravu.