Ja ga godinama koristim za workstation, i nista mu ne fali. Osim suspend/resume na vecini laptopa, sta je ogroman minus.
Sa PC-BSDom mozes pocet bez problema, jer je to vanilla FreeBSD sa drugacijim instalerom, autokonfiguracijom i GUI alatima za upravljanje. Kroz PC-BSD ucis FreeBSD. PC-BSDov instaler moze instalirat osnovni FreeBSD, i koliko sam upoznat, dopustava instalaciju na GEOM ELI targete (enkripcija) i ZFS. To je velika boljka sysinstalla, dugogodisnjeg FreeBSDovog instalera, sta jednostavno vise nije u korak sa vremenom - pocevsi od storage sistema (GEOM) i svih mogucih modula (multipathing, enkripcija, sector-level transformacije, mrezna replikacija) do ZFSa - sysinstall ne zna za nista od toga. Ni za wireless, ni za jos milion stvari. To je jednostavno zastarijeli alat, i trenutno je u phase-out procesu, dolazi novi bsdinstall, koji je u biti jasno raspisani backend framework za instalaciju sistema, pa ce bit i GUI/X frontend, i ncurses frontend, i zasebni konzolni programcici, itd.
Ljudi koji koriste napredne mehanizme FreeBSDa (recimo poput mene) rade rucne instalacije. Ubacis live filesystem cd, rucno particioniras diskove i instaliras sistem. Nije uopce mukotrpno ko sta zvuci, nakon particioniranja se samo spici bootloader jednom komandom i otpakiraju base system arhive. Piece of cake. I to je ogledalo stvari jer FreeBSD je totalno obrnut od svih popularnih OSova po tom pitanju - ono sta zvuci turbokomplicirano, je u biti skroz jednostavno. Problem je sta nekad i vrijedi obrnuto.
Tagovi koji se koriste u produkcijskom okruzenju su -RELEASE i -STABLE.
Od osmice imas 8.0-RELEASE, 8.1-RELEASE, 8.2-RELEASE i 8-STABLE. Dakle STABLE je target koji se konstantno mijenja, to je development snapshot koji je prosao QA i testing.
RELEASE se moze binarno upgrejdat sta se tice base sistema, alatom freebsd-update. Brzo i jednostavno, kernel + userland, mozes upgrejdat kroz minor ili major revizije, sa recimo 7.2-REL na 8.2-REL. Medjutim paketi u RELEASE repozitoriju se kompajliraju samo jednom, i to kad se RELEASE objavi.
S druge strane, ports stablo uopce nije vezano za niti jedan release, to je jedno jedino stablo, i iste meta-informacije i patcheve za kompajliranje 3rd party softvera ce koristit neki arhaicni 6.0-RELEASE i bleeding-edge 9-CURRENT. Kako RELEASE package repozitory stoji na mjestu, a ports stablo se konstanto mjenja i puni novim verzijama softvera, moze doc do problema ako se koristi i ports i packages. STABLE grana ima package repozitorij u kojem se softver kompajlira cijelo vrijeme, ali STABLE sistem se ne moze binarno upgrejdat, posto to nije tagirani release nego snapshot vezan za datum. Upgrejd base sistema se radi rekompajliranjem base sistema. Postoji i nacin da se koristi STABLE package repozitorij na RELEASE sistemu, promjenom jedne env varijable.
Linux emu layer je poprilicno dobar - mislim tjera ono sta je closed-source na Lindzi; Flash, Skype, Matlab, Oracle, igrice, itd...i sve to radi kako treba.
Flash na FreeBSDu ima doslovno bolje performanse nego na Linuxu jer se tjera u sandboxu i koristi FreeBSDovu implementaciju OSSa za audio engine umjesto ALSAe.
Skype radi, naravno u potpunosti sa zvukom i slikom (webcam). Par puta sam naletio na neke closed-source programcice za Linux, tipa Pixel, i jednostavno skinuo i pokrenuo. Bez problema.
Trenutno je najveca frka za desktop graficki drajveri - GEM/KMS je work in progress, a bez toga moderni Intel i ATi/AMD cipovi ne idu. Ljudi nemaju druge nego da vrte X11 sa vesa drajverom, cak i da ih zaboli za 3D, vesa drajver ne implementira widescreen/HD rezolucije koje su nativne na masu display panela na novim laptopima. nVidia vozi bez problema sa svojim nativnim drajverima.
Ono u cemu je FreeBSD miljama ispred Windowsa, Linuxa, i OSXa jest ponasanje na visokom load-u. Core II 2 GHz u laptopu vrti kompajiranje QT4, instalaciju Officea u Windowsima pod VirtualBoxom, otpakiranje ogromnog zip fajla na FS, slusanje muzike na netu kroz emulirani flash player, i dalje je odziv desktopa onakav kakav je na idle loadu. ULE scheduler je genijalan komad koda, ko i naravno VM algoritmi koje su skupili svi ukljucujuci Microsoft, bivsi Sun, Apple, Linux kernel dev-ovi i jos pun q ostalih.
Q: HSP56 Micromodem nece da radi kompjuter ga prepozna a kad treba da se konektujem nece ne daje ni znaka zivota. u cemu je problem.
A: Crko mozda od grmljavine mozda od spanaca. Uglavnom baci ga u WC solju jako povuci vodu. Skupi 5e i uzmi drugi i ne postuj temu na pogresno mesto.