ton_majstor
Član broj: 36874 Poruke: 4531 *.adsl.sezampro.yu.
|
Ekvalizacija (Equalisation)
alat/proces
Ekvalizacija ili “ujednačavanje nivoa”, nije ništa više nego selektivno (ili ne-selektivno) pojačanje/utišavanje signala, bazirano na frekvencijama. Pošto se audio-signal sastoji od kombinacije osnovnih (fundamentalnih) signala i njihovih harmonika (tj. replika u višim frekvencijama/oktavama), promena tonskog/spektralnog balansa signala se sastoji u menjanju odnosa između fundamenata i harmonika, kao i harmonika između sebe.
Svaki harmonik je odgovoran za jedan aspekt zvučnog karaktera signala. Znajući ove odnose, možete brzo prepoznati prave frekvencije i primeniti pojačanje ili umanjenje signala ili lako prepraviti ono što čujete.
Snaga i punoća
U vrlo niskom, tzv. superbas-regionu/području (subbas) leži prag osećaja, gde se najdublji zvuci, kao što su vetar, efekti prostora, udaljena grmljavina... pre osete, nego što se čuju.
Istraživanja su pokazala da fundamenti klavira, orgulja, pa čak i harfe dosežu prilično duboko u gornju polovinu prve oktave.
Harvey Fletcher je prikazao osetljivost uha na različite delove spektra na nivoima koji su različiti od onih koji se sreću u realnosti. Njegove kompenzacione krivulje/funkcije su pokazale da za jednaku jačinu u ovome delu spektra treba slušaocu dati mogućnost pojačanja od ozbiljnih 10-30 dB. Šta to znači?
Da biste ove frekvencije uključili u snimak, pod uslovom da ih vaš HiFi-uređaj može pravilno reprodukovati, morate ih pojačati za tu vrednost, da bi se ravnopravno čule.
Zaključak je da je ljudsko uho relativno neosetljivo na super-duboke tonove i da ih treba pažljivo koristiti i dozirati.
Ako zanemarimo subjektivne efekte ovog slušnog područja na slušaoca, mogućnost kontrole neželjenih zvukova u ovom regionu je jako važna za uklanjanje tutnjave tj. pojava kao što su duboki šumovi, npr. mora, prirode, vetra ili saobraćaja (podzemna železnica!)
Ako vam je pevač preblizu prišao mikrofonu, pogotovo u kardioidnoj poziciji, imaćete generalno zamućenje slike. Taj neželjeni efekat u “close-miking” pristupu se da ispraviti pravilnim aplikovanjem HP filtera na ceo snimak. Znači, treba filtrirati sve frekvencije iznad 50-100 Hz.
Ritam i muzičke osnovice
U bas području se nalazi većina dubokih, “teških” tonova klavira, bubnja i sl. Ovde se takođe nalaze i fundamenti ritam-sekcije, kao i osnova muzičke strukture.
Leopold Stokowski je rekao:”...kada bih imao hiljadu kontrabasa, sve bih ih iskoristio!” Ova izjava i ne zvuči toliko sumanuto.
Kontrabas (pogrdno: ”mečka”), iako izgleda kao glomazan i neukrotiv instrument, uopšteno se svira monofono (jedna nota u jednom trenutku) i poseduje relativno mali dinamički raspon. U velikom simfonijskom orkestru, koristi se obično osam ovih instrumenata.
Teoretski, ukupan broj od 1000 kontrabasa bi proizveo ukupan dobitak na glasnoći od samo 21 dB, što je u saglasju sa Fletcher-ovom teorijom jednakih glasnoća.
Obratite pažnju na ovo područje, zato što se kompletan muzički balans vaše kompozicije može kontrolisati pojačavanjem ili stišavanjem područja od ispod i oko 100 Hz.
Telefonski kvalitet
Ljudsko uho je značajno osetljivije na srednje frekvencije, a zvuci koji potiču iz ovog područja imaju kvalitet vrlo nalik na telefonski zvuk. Inače, telefonska mreža generalno pokriva raspon frekventni raspon od 300-3000 Hz.
Ako pojačate šestu oktavu (500-1024 Hz) u odnosu na ostale, subjektivni rezultat je zvuk koji kao da dolazi iz nekakve cevi, roga ili horne.
Ako pojačate sedmu oktavu (1000-2000 Hz), posledica je ili velika nazalnost ili "metalni" kvalitet zvuka.
Fundamentalni tonovi većinom leže oko ili iznad srednjeg C (261 Hz), tj. od 128 do 512 Hz. Pošto su mnogi instrumenti bogati prvim harmonicima, većina zvučne snage/energije se plasira u području do 2500 Hz. Muzički urednici, DJ-evi i ostali koji su primorani da dugo slušaju GLASNU muziku, često osećaju zamor ušiju, koji se može izbeći pojačavanjem pete, šeste i sedme oktave, za otprilike 5 dB.
Izgovorni/razumljivi kvalitet
Područje od oko 3 KHz ispoljava značajan stimulans ljudskome uhu. Na vrlo velikim glasnoćama područje najveće osetljivosti uha se pomera nadole sa oko 5 KHz.
Zbog ovoga, kvalitetni PA-sistemi (Public Adress), kod nas popularno nazvani “razglasi”, imaju široko setovane vršne vrednosti ili “peaks” baš u ovom regionu.
Karakteristika tihih signala, “peak”-ovanih na 3 KHz je “izgovorni” kvalitet, kao i potpuna nesposobnost da se razlikuju labijalni (usni) glasovi, kao sto su m, b i v.
U sistemima sa širokopojasnim, ali tihom zvukom, “peak” u regionu od 3 KHz ima maskirajuci efekat na važne, određujuće zvukove, kao i na sve ostale koji leže iznad 4 KHz.
Brilijans i čistoća se gube, i bez pojačavanja ovog područja, subjektivno se oseća nesvesna zasićenost, kombinovana sa povećanim zamorom uha.
Prezens - prisutnost (Presence)
Raspon koji najčešće određuje čistoću muškog govora je od 3000 do 6000 Hz. Kod ženskog glasa, fundamenti su, grubo, skoro oktavu više postavljeni od muškaraca, i ženski raspon konsonantne čistoće leži izmežu 5000 i 8000 Hz (gornji kraj ovog raspona se približava gornjem području čujne osetljivosti kod ljudi).
Dalje, ukupni raspon ženskog glasa je oko polovine muškog raspona, i stimuliše manje čujnih nerava, a kao posledica se javlja teže razumevanje glasa ili govora.
Širokopojasni zvuci, pogotovo oni kod muških pevača, imaju fundamente sa harmonicima od oko 5 KHz, što je područje najveće osetljivosti ljudskog uha.
Glasovi koji su bogati harmonicima u regionu od oko 5 KHz zvuče posebno ugodno, čisto i puno. Muški operski pevači su posebno obdareni u tom rasponu, ženski nešto manje.
U pop-muzici, ovaj raspon se može poboljšati pojačanjem od 5 do 8 dB na 5 KHz. Kao posledična dobrobit ovog pojačanja je primetan skok jacine zvuka; 6 dB pojačanja na 5 KHz daje oko 3 dB pojačanja celokupnom snimku.
Pojačanje opsega od oko 5 Khz daje tim instrumentima “transparentni” kvalitet, pod uslovom da ostali rasponi tih instrumenata nemaju nekih problema. Mikrofoni koji imaju “usek” u ovom regionu, zvuče bezlično i nedostaje im “punch” ili prezens, na koji smo svi u poslednje vreme navikli.
Brilijans – Brilliance
Konsonanti koji nisu sam zvuk, već su vezani za zube, jezik i usne su visoke frekvencije, koje dostizu i 10 KHz. Ove frekvencije doprinose čistoći, kristalnosti i brilijansu, iako se u njima nalazi samo oko 2% ukupne zvučne/govorne energije.
Ovo važi i za neke muzičke instrumente, pogotovo perkusije/udaraljke. Pojačanje ili stišavanje u ovom rasponu utiče na čistoću i prirodnost zvuka.
Kod govora, deveta i deseta oktava nose finoću i intimnost, ali, ako se ovaj raspon prenaglasi čuće se jaki šumovi usana, mljackanje i slično, što će pokvariti utisak.
Neki mikrofoni imaju pojačanje u visokim frekvencijama (posebno omni-mikrofoni), i subjektivno zvuče čisto i svetlo/prezentno. Mikrofoni koji nemaju dobro prigušenu membranu mogu “zvoniti” na ovim frekvencijama, izazivajući neprijatno sibilantno izobličenje glasa.
Muzičke forme, koje koriste ručne perkusije, mogu doziveti iznenađujuće kvalitativne pomake, samo pojačavanjem ovog regiona.
|