Citat:
Papak01: Evo i mog malog doprinosa SMPS-ovima na ovoj stranici. U pitanju je mala dorada seme koju je aca.jevtic94 postavio na 51. strani. Dakle rezonantni pretvarac je u pitanju, resena je kontrola, i ispravljene su neke manje greske. U ispravljacu su diode u paraleli kako bi istrpele struju od 5A . Zbog udarnih struja su paralelizovani elektroliti. Ako stavite samo jedan od 3300uF, usijavace se. Otpornik od 120oma postavljan je paralelno izlazu kako bi pruzao neko malo opterecenje u praznom hodu, jer nije pametno ostavljati rezonantni pretvarac bez opterecenja (nije se desilo, ali napon na primaru bi mogao da naraste preko 1500V i odstreli dampericu i tranzistor). Pretvarac je testiran termogenim opterecenjem od 60W i nije pokazao nikakvih problema u radu. Nakon sat vremena rada, tranzistor i dioda u emiteru su mlaki, transformator je vruc ali moze se drzati rukom (ovo je i ocekivano, maksimum za ovo jezgro pri datom Al jeste malo iznad 60W), takodje se greju i diode SB560, ali ako se stave na mali hladnjak onda su malo iznad temperature ambijenta. Radna ucestanost je oko 25kHz.
Sto se tice transformatora mota se kao i za flyback, dakle tesno, sto podrazumeva sekundar i pobudni namotaj 'u sendvicu' izmedju dve polovine primara.
@Macolakg: Uz svo postovanje prema onome sto ste pisali, nisam mogao da ostavim ovaj mali rezonantni flyback nezavrsen. Sada cu preci na vasu ideju sa UC3844. Na kraju da Vam se zahvalim na pomoci kako po pitanju elektronike, tako i na poslatim radovima gde sam nasao proracune transformatora!
P.S. Lako je raditi sa gotovoim kolima u kojima su inzenjeri resili sve probleme sa kojima se konstruktor moze sresti, ali i dalje smatram da se ovakva kola najbolje nauce kada se krene od sasvim prostih resenja poput ovoga.
P.P.S. Da iznesem nekoliko zamerki na konstrukciju:
1. Primar ima relativno visok termogeni otpor (oko 1.8oma).
2. Struja primara tece ne samo kroz tranzistor vec i kroz dve sotki diode 1N5822, sto umanjuje efikasnost kola. Emiterska dioda je ubacena kako bi se obezbedilo da tranzistor radi u dubokom prekidackom rezimu. Kako je to Macolakg rekao: '...Te dve diode su staka za odrzavanje tranzistora u zivotu...' :-) (Jos jednom hvala na pomoci, kao i na ovom saljivom komentaru!)
3. Zao mi je sto se na semi (iz nekog meni nepoznatog razloga) ne vide tacke odnosno poceci namotaja. Pocetak N1 je na +310V, pocetak N2 je na bazi, a pocetak N3 je na masi!
He he, nisam ni sumnjao da ces ga resiti.
Sustina je bas u tome da se sam poigras njim.
Sasvim sam siguran da si stekao veoma bitna iskustva, koja nikako ne bi imao da je to "sredjeno" uz pomoc sa strane.
A tek zadovoljstvo, to se vec ne placa ni sa cim :-)
--------------------------------------------------
Nazalost, sa tvrdo spregnutim trafoom je blize flyback-u nego rezonantnom pretvaracu.
Dokaz za to su velike udarne struje kroz elko i izlaznu diodu.
Kod pravog rezonantnog flyback (ili buck, boost, sve jedno), diode su opterecene strujom veoma nalik sinusnoj, takodje zbog malih nagiba promene struje u vremenu, diode ne "pate" od recoverry gubitaka.
Rezonantni pretvaraci upravo nude prednost "mekseg" opterecenja izlaznih dioda i elko u odnosu na flyback.
Kod flyback se pomocu diode i elko na izlazu vrsi kljucno (i sto se moze bolje, zato se tvrdo spreze trafo) klampovanje
primara, pa dioda i elko moraju prihvatiti taj "udarac".
Kod rezonantnog, sekundar ne igra kljucnu ulogu klamp kola, vec tu ulogu preuzima kondenzator koji je na neki nacin paralelovan primaru (to je slucaj i kada se rezonantni kondenzator nalazi i izmedju C i E tranzistora, jer onda visokonaponski elko igra ulogu "pading" kondenzatora, tj. predstavlja prividan AC kratak spoj).
Za takav rad je definitivno od kljucnog znacaja rasprezanje trafoa, radi postizanja optimalnog odnosa L, C, i Rs oscilatornog kola (Rac sekundara postaje prividni Rs oscilatornog kola primara, preslikavajuci opterecenje na njega).
Jedino tako ce se dobiti razlozi njegovog koriscenja: ZVS, "meko" opterecenje dioda, i ekstremna imunost na kratak spoj.
U ostalim slucajevima, sve prednosti su na strani obicnog flyback (u kategoriji single ended pretvaraca).
Pravi rezonantni flyback, sa slabije spregnutim trafoom, se veoma tesko kontrolise standardnim "ukidanjem" provodjenja tranzistora u bilo kom trenutku.
Najispravniji nacin kontrole je promena ucestanosti, gde u stvari uticemo na ucestanost ponavljanja konstantne pauze (jedinog rezonantnog dela ciklusa), i prakticno "gustinom" tih "paketa" energije vrsimo regulaciju.
To prakticno daje neka ogranicenja:
-pri malim potrebnim snagama, ili pak pri visem naponu napajanja pri konstantnoj snazi, mi moramo "razrediti" "pakete" energije rezonantnog polutalasa koji predstavlja pauzu, tj. moramo smanjiti ukupnu frekvenciju pretvaraca.
To odmah produkuje pad kvaliteta filtracije.
-takodje, ne mozemo spustati ucestanost do u beskonacnost, jer cemo vec uci u cujni opseg, a kvalitet filtracije ce postati veoma los.
Takvi pretvaraci su odlican izbor, kada se koriste za prilicno konstantna (i veca) opterecenja, sa nevelikom promenom napona napajanja, gde je potreban relativno uzak opseg regulacije.
Tada oni imaju prednosti nad flyback.
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovo je daleko zanimljivije za "igranje" :-)
Postoji i takav tip rezonantnih pretvaraca (oba tipa, SE i push pull), gde se provodni deo ciklusa "tempira" tako da se njegova sredina nalazi tacno na temenu jednog ili oba rezonantna polutalasa (ako je SE, afektuje jedan polutalas, dok push pull to radi sa oba). Primar uvek kompletira ceo sinusni period, samo mu amplituda zavisi od sirine "zahvata" provodnog perioda.
Takvi vec dozvoljavaju veliki raspon opterecenja i radnog napona, no upravljanje postaje. na zalost, prilicno slozeno.
No, i pored toga se primenjuju kao najcesci izbor na mestima gde su od posebne vaznosti minimalne smetnje u sistemu.
Koriste se za generisanje HV kod dobrih osciloskopa, za pogon CFL lampi za pozadinske rasvete displeja, za rad u osetljivim mernim instrumentima i RF uredjajima.
Odlikuju se najcistijim sinusom od svih SMPS.
Rezonantno kolo radi sa znacajnim Q, sa potpuno poznatom frekvencijom, sekundar je veoma raspregnut i daleko, pa se uz put dobijaju i dobre izolacione mogucnosti za visoke napone.
Primer takvih se moze naci u shemama boljih osciloskopa i sl...
----------------------------------------------------------------
Eto nekih dodatnih komentara o takvim napravama, i drago mi je da je palo dragoceno iskustvo.
Evo i neke korisne literature:
Pozdrav!